Online razmjena na temu etike i integriteta
Dana 7. jula 2020. godine u saradnji s CEST-om FBiH, projekat „EU4Justice“ organizovao je razmjenu mišljenja pod nazivom „Načini širenja etičnosti i integriteta u pravosuđu“, s ciljem razmjene dobrih praksi na ovu temu.
Voditeljica tima gđa. Isabelle Arnal naglasila je stav projekta po kojem je svaki od aktera u pravosuđu dužan redovno se educirati i ažurirati svoje znanje po ovom pitanju na osnovu niza odgovarajućih alata dostupnih na nivoima VSTV-a, Ureda disciplinskog tužioca te sudova i tužilaštava.
Uvodna govornica bila je stručnjakinja EU-a gđa. Sylvie Ceccaldi. U svom izlaganju fokusirala se na sljedeće teme:
- potreba širenja etičnosti i integriteta u pravosuđu u cjelini,
- redovna razmjena sudske prakse na temu etičnosti i integriteta sa sudijama, tužiocima, pravnim saradnicima i istražiteljima na nivou sudova i tužilaštava,
- predstavnici Ureda disciplinskog tužioca i članovi disciplinskih komisija trebali bi posjetiti sudove i tužilaštva radi promocije ideje etičnosti i integriteta kroz primjere sudske prakse; i
- predsjednici sudova i glavni tužioci trebali bi imati aktivnu ulogu po pitanjima etičnosti i integriteta.
Aktivnosti bi se trebale provoditi kroz obuku osoba koje će biti akteri unutar pravosuđa, ali i uz uspostavljanje odgovarajućih alata u sudovima i tužilaštvima.
Prezentacija g. Hadžiomerovića, zamjenika glavne disciplinske tužiteljice (UDT), usmjerila se na trenutne izazove i pitanja od kontinuiranog interesa i zabrinutosti u vezi s etičnošću i integritetom u pravosuđu. Osvrnuo se na ključne elemente po temama, kao što su:
- najčešće disciplinske prijave UDT-u odnose se na sudske presude, odnosno rješenja, a podnose ih nezadovoljne stranke, što samo po sebi nije disciplinski prekršaj, jer sudije po zakonu ne mogu biti odgovorni za svoje ocjene i odluke donesene u predmetima u kojima postupaju,
- tzv. „siva zona“, odnosno, ponašanja nositelja pravosudnih funkcija koja nisu disciplinski prekršaji, ali mogu naštetiti integritetu određenog sudije, kao i struke i pravosuđa u cjelini zbog percepcije javnosti (npr. lične veze sa strankama u postupku, srodnici zaposleni u pravosuđu itd.). U takvim situacijama je potrebna i preporučena transparentnost. O javnim nastupima i izjavama nositelja pravosudnih funkcija vode se stalne rasprave u kontekstu etičnosti i integriteta u pravosuđu. Savjeti i smjernice g. Hadžiomerovića za nositelje pravosudnih funkcija jesu da se javnosti obrate samo po određenim pitanjima od javnog interesa i zanimanja, po mogućnosti kroz profesionalna udruženja sudija/tužilaca i u skladu s etičkim kodeksima.
Tokom svog izlaganja, gđa. Aleksandra Martinović, potpredsjednica Ustavnog suda FBiH podsjetila je učesnike na temeljna međunarodna dokumenta koja se tiču Principa ponašanja sudija, nezavisnosti i nepristrasnosti sudija. Gđa. Martinović prezentirala je sudske prakse po pitanjima etike i integriteta iz Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kipra. Gđa. Martinović je sa učesnicima podijelila pitanja za samoprocjenu u kontekstu nepristrasnosti. Na kraju je istakla da sudije i tužioci trebaju biti svjesni da nakon što zauzmu stav, dobrovoljno prihvaćaju i sva ograničenja koja ovo radno mjesto nosi, te da su neminovno podložni pažnji javnosti.
Događaj je okupio 24 sudija i pravnih saradnika iz različitih pravosudnih institucija širom Bosne i Hercegovine.
